Kako bi izgledao tim Jugoslavije na Svjetskom prvenstvu 2026?

Ljubitelji nogometne nostalgije zasigurno se sjećaju nastupa Jugoslavije na Svjetskim prvenstvima. Posljednji put, “plavi” su se natjecali na najvećoj svjetskoj nogometnoj sceni 1998. godine u Francuskoj. Tada su za reprezentaciju igrali Savo Milošević, Predrag Mijatović, Siniša Mihajlović, te mladi Dejan Stanković, pod vodstvom izbornika Slobodana Santrača.

Jugoslavija je u istoj bodovnoj skupini kao Njemačka prošla iz Grupe F, pobijedivši SAD u zadnjoj utakmici grupne faze, dok su u osmini finala za dlaku izgubili od Nizozemske.

Nakon proglašenja nezavisnosti 1991., Hrvatska je dobila vlastitu nacionalnu reprezentaciju, zajedno sa Slovenijom. Na Svjetskom prvenstvu 1998. godine Hrvatska je osvojila treće mjesto, a Davor Šuker ponio je Zlatnu kopačku.

Ipak, osam godina ranije, Hrvati su igrali za Jugoslaviju na Svjetskom prvenstvu 1990., zajedno s Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom, Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom.

Te godine, Jugoslavija je stigla do četvrtfinala u Italiji, no nakon izvođenja penala ispali su od aktualnog prvaka Argentine.

Ali, kako bi izgledala današnja Jugoslavija? Kakav bi sastav bio na Svjetskom prvenstvu 2026. godine?

VRATARI

Jan Oblak, igrač Atletico Madrida, jedan je od najboljih vratara svijeta i najvjerojatnije bi nosio dres s brojem jedan. Međutim, Vanja Milinković-Savić iz Torina i Stole Dimitrievski također bi bili ozbiljna konkurencija.

OBRANA

Iako se često smatra slabijom karikom, obrambena linija ovo opovrgava. Joško Gvardiol iz Manchester Cityja je svjetska zvijezda. Tu su i Josip Stanišić (Bayern München), Strahinja Pavlović (Milan), Nikola Milenković (Nottingham Forest), Sead Kolašinac (Atalanta), Jaka Bijol (Leeds), Marin Pongračić (Fiorentina) i Amar Dedić (Benfica).

VEZNI RED

Iako je Luka Modrić osvojio Zlatnu loptu i do tada napunio 40 godina, zvijezda Milana i dalje je vrhunske klase te se očekuje da igra za Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu 2026. Uz njega, njegovi sunarodnici Mateo Kovačić (Manchester City), Mario Pašalić (Atalanta), Nikola Vlašić (Torino), te iz Srbije Sergej Milinković-Savić (Al Hilal), Nemanja Gudelj (Sevilla), Saša Lukić (Fulham) i Elif Elmas (RB Leipzig) činili bi snažan vezni red.

NAPAD

U napadu bi današnja Jugoslavija imala mnogo opcija. Benjamin Šeško iz Manchester Uniteda (Slovenija) bio bi glavni napadač, dok bi se veteran Edin Džeko (Šalke) iz Bosne i Hercegovine, iako ima 40 godina, također borio za svoje mjesto u prvih 11.

Dušan Vlahović iz Juventusa (Srbija) bio bi još jedna jaka opcija na mjestu centarfora. S njim tu su i potcijenjeni napadači La Lige: Vedat Murići (Kosovo) iz Mallorce i Ante Budimir (Hrvatska) iz Osasune, koji su ove sezone u Španjolskoj Primeri zajedno postigli 40 golova.

Dodatno, Andrej Kramarić (Hrvatska) iz Hoffenheima i 37-godišnji krilni napadač Ivan Perišić (PSV) također bi upotpunili napadački dio momčadi.