Tko je najmanja država na Svjetskom prvenstvu? Jedu gulaš od iguane i tečno govore četiri jezika

Veliki trenutak za Curaçao nastupio je 2015. godine kada je Patrick Kluivert, proslavljeni nogometaš, preuzeo ulogu izbornika.

Trenutno nema veće i važnije nogometne priče od one koju piše Curaçao. Njihova reprezentacija je, nakon remija 0:0 protiv Jamajke u ranim jutarnjim satima po našem vremenu, osigurala prvo mjesto u svojoj skupini u kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo Sjeverne Amerike. Prvi put u povijesti, poslat će svoju delegaciju na svjetsko prvenstvo, postavši najmanja zemlja ikada na ovom turniru, kako po broju stanovnika (158 tisuća), tako i po površini (444 kvadratna kilometra). Raniji rekord po najmanjem broju stanovnika držao je Island (350 tisuća), dok su Zelenortski Otoci držali rekord najmanje površine s 4033 kvadratna kilometra, ali ne zadugo.

Duga kolonijalna povijest

Prije nego što se posvetimo nogometnom putu Curaçaoa, važno je istaknuti da je ova država mnogima nepoznata. Kao mala karipska država blizu Južne Amerike, Curaçao je tijekom svoje povijesti bio koloniziran od strane velikih zemalja. Njegov strateški važan položaj, posebice u kontekstu transporta, donio mu je kolonijalni status kod Španjolaca, Engleza i ponajviše Nizozemaca. Od 1634. godine, gotovo bez prekida, pripadao je Nizozemskoj. Od 1954. do 2010. bio je dio Nizozemskih Antila, a nakon raspada ove grupacije otoka 2010., Curaçao je postao autonomna država iako još uvijek u sklopu Nizozemske. Curaçao je vrlo zanimljiva zemlja; glavni grad Willemstad svojim šarenim izgledom podsjeća na Amsterdam, a zaštićen je od strane UNESCO-a. Tradicionalno jelo je gulaš od iguane, a većina stanovništva tečno govori četiri jezika: papiamentu, nizozemski, španjolski i engleski. Curaçao se sastoji od naseljenog otoka Curaçao i nenaseljenog Klein Curaçao.

Curaçao, poput većine otočnih kolonijalnih zemalja, suočavao se s problemima u nogometu. Iako su raspolagali velikim talentom, nedostajala im je struktura. Odvajanje od Nizozemskih Antila 2004. godine označilo je početak promjena, a službeno ih je Fifa prepoznala kao reprezentaciju od 2010. Prvi pravi impuls osjetili su 2015. s dolaskom legende Barcelone i nizozemske reprezentacije, Patricka Kluiverta. Curaçao je imao mnogo ljudi u Nizozemskoj, pa tako i nogometaša s korijenima iz svoje zemlje, a Kluivertov ugled pomogao je u privlačenju tih igrača. Malo tko je mogao odbiti poziv takve legende.

Pet ključnih promjena transformirale su Curaçao iz nekonkurentne reprezentacije u moćnu momčad. Uvedeni su europski standardi za kondiciju, profesionalizirani treninzi, taktička disciplina, agresivna regrutacija igrača iz dijaspore te suradnje s nizozemskim klubovima. Curaçao se brzo razvio iz amaterskog u visoko profesionalnu reprezentaciju. Nakon Kluiverta, vodstvo su preuzimali poznati stručnjaci poput Guusa Hiddinka i Arta Langelera. Od prošle godine izbornik je Dick Advocaat, 78-godišnji Nizozemac s bogatim iskustvom vođenja reprezentacija i klubova diljem svijeta.

Kvalifikacijski uspjeh nije postignut preko noći, jer su znakovi napretka bili vidljivi i ranije. Godine 2017. Curaçao je osvojio Karipski kup, a 2019. postao je glavna priča prvenstva Sjeverne Amerike ulaskom u nokaut fazu. Napredak je očigledan: 2013. godine bili su 179. na Fifinoj rang-listi, dok su danas na 82. mjestu, iznad reprezentacija poput Novog Zelanda, Bugarske i Bjelorusije.

Igrači s uspješnim karijerama

Kao što je već spomenuto, mnogi igrači Curaçaoa rođeni su u Nizozemskoj, gdje su i nogometno odrasli. U tom uspješnom sustavu izgradili su zavidne karijere. Kapetan Leandro Bacuna, primjerice, ima preko 200 nastupa u Championshipu te 96 u Premier ligi za Aston Villu, Reading, Watford i Cardiff. Napadač Jürgen Locadia bio je vodeći strijelac PSV-a s 62 pogotka, igrajući za Brighton, Hoffenheim i Bochum. Najvredniji igrač današnje generacije, Tahith Chong (vrijednost pet milijuna eura), započeo je karijeru u Manchester Unitedu te igrao za Werder Bremen, Club Brugge, Birmingham, Luton Town i Sheffield United, čiji je danas član.

– Uspjeli smo dovršiti projekt svjetskog prvenstva koji smo započeli 2004. godine. To je sjajan, predivan osjećaj i ovo je za sve Curaçaoance diljem svijeta: u Americi, Europi, na otoku… i također za sve koji vole Curaçao, odakle god bili. Mali smo po veličini, ali veliki dušom i srcem. Mi smo već osvojili svjetsko prvenstvo – rekao je predsjednik tamošnjeg nogometnog saveza Gilbert Martina.